U doba brzog rasta populacije, snabdevanje prehrambenim proizvodima takođe je postalo glavna briga za sve. Istraživači očekuju da će do 2050. godine stanovništvo Zemlje porasti za 2 milijarde, ali će biti malo promjena u obradivom zemljištu. S obzirom na to, naučnici mogu pronaći načine za poboljšanje jedinstvenog područja proizvodnje hrane. Decenijama, istraživači poput Yuan Longpinga su se trudili da podignu linije fronta proizvodnje hibridnog pirinča.
Studija naučnika na Univerzitetu u Sidneju, Univerzitetu u Queenslandu i Johns Hopkins Centru, objavljena u časopisu Nature Plants, rekla je da je NASA razvila novu tehnologiju za uzgoj pšenice i stimulaciju iz "svemirskog doba".
Na osnovu eksperimenta u proizvodnji svemirske hrane koju je NASA obavila pre više od 10 godina, tehnologija se oslanja na jak mehanizam osvjetljenja radi povećanja stope rasta i nivoa zdravlja usjeva. S obzirom na rastući rast usjeva na stakleniku na planeti, naučnici su došli do niskih troškova, svjetlih LED svjetala na specifičnim talasnim dužinama radi promovisanja fotosinteze u usjevima.
Uz elaborirano osvjetljenje, tim je uspio proizvesti šest sezona pšenice, škampa, ječma i četverogodišnje uljane useve u godini. Nasuprot tome, prosečna staklenička kuća može svake godine da uzgaja samo 2 ~ 3 godišnje.
Prijavljeno je da se ova tehnologija odnosi i na kikiriki, amaranth, leća i druge usjeve, suncokret, biber i đurđevak takođe su veoma obećavajući. "U ovom trenutku koristimo visokotlačni natrijumovu lampu u stakleniku, što je prilično skupo po pitanju potražnje za električnom energijom", kaže Hickey.
U radu su dokazali da se pšenica i ječam mogu razviti pod gustinom 900 soma M2, koji kombinuju LED sistem osvjetljenja. Ovo je uzbudljiva prilika i očekuje se da će biti proširena na industrijalizovanu obradu velikih razmera.
Hickey je takođe istakao da tehnologija brzog uzgoja ne samo da može povećati proizvodnju farmera, već i poboljšati kvalitet usjeva. Istraživački tim je upoređivao karakteristike biljaka sa onima koji su se gajili pod konvencionalnim plastenicima, uz značajno povećanje broja ruda i prinosa po klasu pod novom tehnologijom.
Dr Wulff ističe da, iako je uspio tako brzo proizvesti hranu, prinos i zdravlje useva uvijek su bili "problem ribe i šapova ne mogu biti oba". Ali u poređenju sa standardnim uslovima, nova tehnologija je mogla učiniti i jedno i drugo.
On se smeje da je kolega u vreme njegovog prvog svedočenja jedva verovao da je postojao takav dobar rezultat: "Brzo uzgajanje je tehnologija koja se razlikuje od genetski modifikovane, što je dobra vijest za ljude koji imaju teškoće da prihvate GM".
Ali istraživački tim je takođe spomenuo u novinama da je nova tehnologija kompatibilna sa GM-om, a dr Wulff da bi, ako bi mogli kombinirati genetsku tehnologiju kao što je CRISPR, dobijali smo veću platu.
Detalji studije objavljeni su u nedavno objavljenom časopisu Nature Plants. Originalni naslov je: "Uzgoj brzine je moćan alat za ubrzanje usjeva i oplemenjivanje".
